субота, 26. фебруар 2011.

Egipat

Ana baheb Bisr. Čim kročite na tle ove predivne zemlje, istog trenutka je zavolite. Ana baheb Misr u prevodu znači ja volim Egipat. Nijedno putovanje do tada, nije na mene ostavilo takav utisak, kao «izlet» u u ovu mističnu zemlju, u aprilu prošle godine. Zemlja faraona, piramida i pustinje, ostavlja bez daha već na prvi pogled, još iz aviona dok gledate kako prelećete sav taj pesak.

Šarm el Šeik

Naša prva stanica je bilo čuveno letovalište Šarm el Šeik, koje se nalazi na Sinajskom poluostrvu. Kao i svako drugo letovalište u Egiptu, posebno na Sinaju, koje je veštačka tvorevina, obiluje hotelskim kompleksima. Ako volite luksuz, onda je Šarm pravo mesto za odmor. Doduše, u Šarmu nećete osetiti pravi afrički duh Egipta, ali ćete se osećati kao da ste u Kairu, Luxoru ili Hurgadi, jer u Šarmu pretežno rade muškarci iz ovih mesta. U tom gradu se ne živi, već samo radi.
Obavezno treba posetiti muzej papira u Old Šarmu, i čitava egipatska istorija je tu.
Noćni život je zanimljiv, možete birati diskoteke od kojih je svakako najpoznatija Mali Buda, a možete se udobno smestiti u neki lokalni kafić, i uživati pušeći nargile.

Kada je egipatski predsednik došao prvi put u Šarm, hteo se pomoliti u džamiji, a džamije nigde. I onda su je sagradili za 45 dana. Kada sam čula tu priču, znala sam da se nalazim u zemlji u kojoj se religija jako poštuje. Zvanična religija u Egiptu je Islam i kao u svakoj drugoj muslimanskoj zemlji, žene ne rade, sede kod kuće a muškarci su zaduženi za izdržavanje cele porodice. U Egiptu žive i ljudi drugih religija, pretežno hrišćana, koji se nazivaju Kopti. U srcu Sinaja je i najpoznatiji pravoslavni manastir, manastir Svete Katarine. Katarina je bila devojka iz bogate i ugledne porodice iz Aleksandrije, koja je u 3 veku prihvatila hrišćanstvo. Zbog toga je platila glavom, mučena je i ubijena a telo je pronašao jedan monah koji je preneo u Manastir. Taj manastir je takođe poznat i po tome što se u njemu nalazi Biblija na Grčkom jeziku, stara 16 vekova.




Hurgada

Afrički deo Egipta je posebna priča. Hurgada, najpoznatije egipatsko letovalište na Crvenom moru, je posebno poznato po lepoti svog koralnog blaga. Hurghada (ar.: Al Ghardaqah, الغردقة) , biser Egipatske obale je egipatski grad i turistički centar na Crvenom Moru. Turisti ga zovu "more sa sedam boja". Grad je osnovan početkom 20. veka i od 1980 konstantno se uvećava uz pomoć egipatskih i stranih investitora kako bi postao vodeća turistička destinacija na obali Crvenog mora.
Podvodno bogatstvo Crvenog mora u ovom predelu omogućilo je da Hurgada postane omiljeno mesto ronilaca i zaljubljenika morske flore i faune.

Hurgada se prostire oko 40 km duž obale i ne zadire duboko u pustinju koja je okružuje. Hrugradu najviše posećuju turisti iz Egipta i Evrope,. Do pre nekoliko godina Hurgada je bila malo ribarsko selo a danas ima 40000 stanovnika i podeljena je u 3 dela: centar (El Dahar) je stari deo grada; Sekalla je moderni deo grada, i El Korra Road je najnonoviji deo. Prosečne dnevna temperatura vazduha je 36 stepeni , a mora 27.

Put od Hurgade ka Kairu ili Luxoru.

Posebna draž ovog putovanja je put kroz pustinju. Put od Hurgade do Kaira traje 6 sati, a od Hurgade do Luxora skoro 5. Uglavnom se putuje noću. Nepregledna pustinja koja okružuje sa svih strana budi razmišljanja. Tek poneki beduin na kamili, i opet nepregledne peščane dine. A onda se pobudite i vidite zeleni krajolik, i shvatite da ste u dolini Nila. Zelena polja, nepregledne šume i kuće bez prozora. Stanovnici u ovom delu Egipta žive u kućama bez krovova i prozora. Bave se zemljoradnjom i stočarstvom, žive u jako velikim skupinama – neke porodice broje i po 20, 30 članova, i jako su siromašni. Na putu do Kaira ili Luxora zaustavljanje nije poželjno, pravi se samo jedna pauza i to na specijalno napravljenim mestima za zaustavljanje.

Beduini

Beduini su narod koji živi u pustinji. Postoje različita plemena beduina, i svako pleme ima svoje običaje. Jedan deo beduina živi u selu, imaju školu i svoje zakone koji se često razlikuju od zvaničnih u Egiptu. U centru sela obično živi starešina kod koga se ide po savet, ili rešenje problema. Beduini imaju pravo na dalje školovanje, pa često idu u Kairo na fakultet. Ima i onih koji se ceo život sele iz mesta u mesto. Obično se žene mladi, do svoje 25. godine. Beduinke do svoje 12 godine nose svetlu odeću, a kad napune dvanaest godina feredža je obaveza do kraja života.
Običaj kod beduina je da se čaj pije ujutru a popodne Karkade. Karkade je specijalna vrsta čaja od Hibiskusa, koji se pije hladan ili topao, po želji.

Kairo

Zavodljiv i štrokav, ponosan ali izubijan. Prosto mami na novi dolazak, koji će se u potpunosti posvetiti samo njemu.
Kairo se deli na tri dela. Prvi, siromašni ili Mrtvi grad; Drugi, srednje klase, gde žive svakakvi ljudi i treći deo, deo elite i sjaja. Ukupna broj stanovnika u ovom gradu je 25 miliona. Neki kažu i tri miliona više.
Kairo je grad koji predstavlja raskrsnicu i kolevku izmedju civilizacija i kulture, i grad koji ima samo dva semafora od kojih nijedan ne radi.
Zabava je na najvišem nivou, jer Egipćani kao i Srbi važe za jedne od najluđih ljudi sveta. Ako imate želju a i novca, uvek možete ući u poznati centar, CITY STAR, ali pak ako želite suvenire, svilene marame i papiruse po pristupačnim cenama, uvek je tu njihov najveći bazar HAN EL HALILI. Meštani su veoma ljubazni, može se reći i napadni, svi žele da izađu u susret i veoma su gostoljubivi!




Grad Kairo je haotična mešavina krajolika, zvukova i mirisa. On je bogat životom, prevrtljiv, onečišćen i neobuzdan, s intenzitetom koji istovremeno iscrpljuje i okrepljuje svakog posetioca.
Prvo što morate posetiti je Egipatski muzej antikviteta koji će vam pomoći da bolje shvatite i jasnije doživite slavnu istoriju starog Egipta. Brojka od preko 100,000 artefakata u 107 prostorija jednostavno vas onemogućava da obiđete muzej u jednom danu. S obzirom da ste ograničeni vremenom, najbolje bi bilo započeti razgledanje na drugom spratu muzeja gde ćete videti blago Kralja TUTANKAMONA.

Obavezno pođite u KOPTSKI KAIRO koji je najstariji deo grada (star je 2000 godina) i nekad je bio poznat kao rimska tvrđava Babilon; neki od starih Justinijanskih zidova još uvek postoje. Ovo je staro središte koptske hrišćanske zajednice i iako je preostalo samo pet od nekadašnjih 20 crkava, one su zanimljive za obilazak. Crkve koje su najzanimljivije su Viseća crkva (najstarije hrišćansko mesto za molitvu u gradu), crkva Svete Barbare, crkva Svetog Georga i crkva Svetog Sergiusa (mesto gdje je navodno neko vreme prebivala Sveta Porodica u vreme njihovog bega u Egipat).



Grad Mrtvih

Je svakako najbizarniji kvart Kaira. Zapravo bivše groblje, gotovo nepoznate površine (širi se!), na kojem trenutno živi oko 3 miliona ljudi, naravno najnižeg staleža. Utočište za sirotinju i begunce, naseljavano tokom mnogih godina, ponajviše tokom Izraelskog upada u Egipat 1973. Po predanju, policija ne zalazi u taj deo grada a elektrifikacija im je omogućena (ne i svima uvedena) pre 2-3 godine. O vodovodu nema govora. Grad Mrtvih se inače ne nalazi van grada već u širem centru, i okružen je pristojnim, ili čak prenaglašeno elitnim naseljima.

Piramide

Kao što su fabule o njihovom nastanku prilično nestvarne tako deluju i uživo. Kada se pojave na horizontu, ovlada vas utisak da ulazite u razglednicu ili filmski set. Kada ih konačno dodirnete rukom ili se popnete na stepenik, osetite impozantnu veličinu i želju za večnošću. Kada stanete ispred Sfinge da se slikate, kao da se nalazite na nekoj drugoj planeti. Neodoljivo, misteriozno i totalno otkačeno, i poželećete jednog dana opet da se vratite na plato u Gizi.
Izgrađene su pre otprilike 5000 godina, u vreme četvrte dinastije starog egipatskog kraljevstva. Tri piramide izgrađene su za kraljeve po imenu Khufu (Keops), Khafre (Kefren) i Menkaura (Mikerinos), i kroz istoriju održavale su vatre ljudske mašte o tome koja im je bila svrha i namena.



Luxor

Luksor je savršen za zaljubljenike u istoriju. Grad živi od turizma, sve vrvi od turista. Na svakom koraku su prodavnice, tezge, bazari uz i više nego navalentne trgovci a cenjkanje je obavezno, da ne kažem vrlo poželjno.
Sam grad je sagrađen na mestu drevne Tebe i njene okoline. Bio je prestonica Egipta tokom Novog Kraljevstva, posvećen bogu Amon-Ra.
U centru Luksora je poznati hram koji je izgradio faraon Amenophis III 1400. godine p.n.e. Hram je bio posvećen trijadi bogova; Amonu, Mut i Konsu.
Muzej mumifikacije – sve što ste ikada želeli da znate o mumijama.

Karnak

Severno od grada Luxora je Karnak, velelepan kompleks izgrađen pre više od 1300 godina. Bio je najznačajnije mesto za obožavanje bogova u Starom Egiptu posvećeno tebanskim bogovima i najznačajniji religijski lokalitet na svetu. Sastoji se iz četiri glavna dela od kojih je najveći, okrug Amona-Ra otvoren za javnost. Hram je poznat po svoja 134 masivna stuba raspoređena u 16 redova.

Karnak je na značaju dobio u 11. dinastiji, dok se veliki deo rekonstrukcije odigrao tokom 18. dinastije, pod čvrstom vladavinom faraona Setija I i kasnije njegovog sina Ramzesa II poznatijeg pod imenom Ramzes Veliki. Ukoliko ste kratki sa vremenom nemojte nikako propustiti Hypostile dvoranu u velikom hramu Amuna gde se održava poznat Sound and Light Show.

Dolina Kraljeva

Preko obale, na zapadnoj strani nalazi se nadaleko poznata Dolina Kraljeva, počivalište brojnih grobnica iz 18. i 19. dinastije od kojih je najpoznatija grobnica faraona-dečaka Tutankamona.
Ukoliko ne možete da podnesete temperaturu koja dostiže i 52 stepena , ne preporučujem silazak u grobnice, jer je padanje u nesvest skoro sigurno. Opet prava šteta je da propustite da vidite grobove vladara drevnog Egipta kao i oslikane zidove, na kojima je praktično prikazana kompletna istorija ove zemlje.

Rajska ostrva


S obzirom da smo sve gore nabrojano obišli za 9 dana, kad su mi rekli da su nam ostala Rajska ostrva, pomislila sam, o ne, ne opet. Međutim, kako smo se približavali čamcem, tako mi se oduzimao dah. Za zaljubljenike u more i podvodni svet Crvenog mora, ali i za sve one koji uživaju da se kupaju na interesantnim mestima ovo je idealna prilika da plivaju sa delfinima. Podvodni svet oko ovih ostrva je verovatno najlepši od svih kad je u pitanju Afrika. Rajska ostrva su koralna ostrva sa prelepim peščanim plažama, na kojima nema ama baš nijedne biljke ni zelenila, ali ih to ne čini manje lepim. Naprotiv, sa suncobranima od trske i slame i svega dva restorana, osećaćete se kao da ste u raju. Ova ostrva su delo prirode, sa besprekorno čistom vodom, i predivnim ambijentom.


Ana baheb Bisr. Volim Egipat, i nadam se da ću mu se uvek vraćati.

Hvala mojim divnim prijateljima, Ivanu i Miri, iz agencije Big Blue (www.bigblue.rs), koji su mi omogućili da uživam na ovom fantastičnom putovanju.

Takođe želim da se zahvalim agentima Šepardu, Kevinu i Edrien što su od "uštogljene korporativne štreberke" uspeli da naprave agenta Rouz iliti belog labuda!!!